Važnost pozitivnog marketinga u Programima usklađenosti je ključna za uspjeh ovih programa unutar organizacija. Usklađenost, u konvencionalnijem kontekstu, odnosi se na pridržavanje zakona, propisa i internih politika koje osiguravaju da kompanija posluje etički i legalno. Međutim, samo poštivanje propisa nije dovoljno; potrebno je stvoriti kulturu usklađenosti unutar kompanije. Pozitivni marketing igra fundamentalnu ulogu u ovom procesu, pomažući u promociji usklađenosti kao nečeg bitnog, vrijednog i korisnog, umjesto da se posmatra samo kao obaveza ili skup ograničenja.
Da biste stekli predstavu, istraživanje koje je provela kompanija Deloitte, specijalizirana za revizorska i konsultantska rješenja, otkrilo je da 73% brazilskih kompanija želi i planira investirati u obuku kako bi se uskladile s propisima do kraja 2024. godine. Isto istraživanje je također pokazalo da je usklađenost doprinijela finansijskom rastu 89% intervjuiranih kompanija. Ovo je samo jedan od faktora koji doprinose programu, zbog čega je njegova implementacija u organizacijama toliko važna.
U početku, pozitivan marketing stvara okruženje u kojem se usklađenost shvata i prihvata kao poslovni partner, a ne kao teret. Naglašavanjem prednosti etičke kulture – kao što su zaštita ugleda kompanije, analiza rizika i poboljšanje radnog okruženja – pozitivan marketing čini program privlačnijim za zaposlenike. Kada shvate da usklađenost štiti kompaniju, a ujedno i sigurnost njihovog radnog mjesta, zaposlenici se teže više uključiti u politike i prakse usklađenosti. To generira veće pridržavanje i, posljedično, tendenciju ka smanjenju etičkih kršenja i odstupanja.
Nadalje, pozitivan marketing pomaže u demistifikaciji usklađenosti, koja se često doživljava kao nešto čisto tehničko, distancirano i kazneno. Program usklađenosti ne bi trebao biti zasnovan isključivo na pravilima, kaznama i revizijama. Naprotiv, treba ga posmatrati kao alat koji pokreće integritet i rast kompanije. Uz odgovarajući marketinški pristup, moguće je transformirati diskurs o usklađenosti, ističući priče o uspjehu i pokazujući kako ona može biti konkurentski diferencijator. Na primjer, kompanije koje slijede stroge prakse usklađenosti smatraju se pouzdanijima na tržištu, što privlači klijente i poslovne partnere. Ova pozitivna percepcija treba se široko širiti, kako interno tako i eksterno.
Interno, pozitivan marketing se može provoditi putem edukativnih kampanja, interaktivne obuke i stalne komunikacije o važnosti usklađenosti u svakodnevnom poslovanju kompanije. Alati poput biltena, informativnih videa i radionica pomažu u jačanju poruke da je usklađenost odgovornost svih i da je čak moguće nagraditi pozitivne stavove u tom pogledu. Kada se zaposleni prepoznaju i nagrađuju za postupanje u skladu s etičkim i pravnim standardima, to jača proaktivnu kulturu u pogledu usklađenosti.
Eksterno, kompanija može koristiti pozitivan marketing kako bi tržištu i društvu saopštila da je posvećena odgovornim poslovnim praksama. To se može učiniti putem izvještaja, reklamnih kampanja koje prikazuju etičke vrijednosti kompanije i učešćem u inicijativama korporativne društvene odgovornosti. U tim slučajevima, pozitivan marketing pomaže u jačanju reputacije kompanije i povećanju povjerenja investitora, kupaca i poslovnih partnera.
Budućnost usklađenosti u kompanijama je vrlo obećavajuća. Studija koju je provela KPMG, firma za revizijske i konsultantske usluge, otkrila je da 75% viših rukovodilaca u Brazilu smatra program usklađenosti neophodnim za svoju kompaniju.
Ukratko, pozitivan marketing u Programima usklađenosti je fundamentalan za stvaranje okruženja u kojem se etika smatra suštinskim dijelom organizacijske kulture kompanije, a ne skupom krutih i restriktivnih pravila. Olakšava angažman zaposlenih, poboljšava imidž kompanije i može smanjiti rizike, čineći usklađenost strateškim alatom za dugoročnu održivost kompanije. Promovišući pozitivan i vrijednosno orijentisan pogled na usklađenost, kompanije mogu implementirati efikasnije Programe usklađenosti sa većim pridržavanjem i održivim rezultatima.
