Težnja za vidljivošću na društvenim mrežama danas je gotovo obavezna i trebala bi biti prioritet za kompanije koje žele steći nove kupce. Prema istraživanju koje je naručila kompanija Sebrae 2023. godine, 64% malih preduzeća ima profil na društvenim mrežama kako bi promovirali svoje proizvode i privukli širu publiku, kao i ojačali svoj brend, generirali potencijalne klijente i održavali kontakt sa postojećim kupcima.
Problem nastaje kada potreba za isticanjem vodi do strategija koje ugrožavaju kredibilitet i generiraju negativne dugoročne utjecaje, kako objašnjava Raphael Mattos, najveći influencer franšize u Brazilu: „Angažman po svaku cijenu, bez planiranja ili usklađivanja s vrijednostima kompanije, može rezultirati krizom reputacije i na kraju otjerati kupce“, kaže on.
Prema Raphaelu, jedna od najrizičnijih praksi je korištenje kontroverze kao marketinškog alata. Provokativne ili senzacionalističke objave mogu generirati trenutni doseg, ali mogu rezultirati i negativnim reakcijama, pa čak i bojkotima. Kompanije koje se bave kontroverznim temama bez jasne strategije ili koje sporo reaguju na kraju gube kredibilitet i suočavaju se s posljedicama po svoje rezultate. „Viralno širenje sadržaja ne garantuje pozitivan povrat. Ako je pristup loše prihvaćen – kao što se nedavno dogodilo s Tâniom Bulhões, koja je sporo progovorila o problemu – brend se može povezati s negativnim vrijednostima i njegov imidž može biti oštećen“, kaže stručnjak za ovu temu.
Još jedan uobičajen problem je kupovina pratilaca i lažne interakcije. Iako veliki brojevi mogu stvoriti iluziju popularnosti, korištenje ovih taktika šteti stvarnom angažmanu i ugrožava povjerenje javnosti. Platforme poput Instagrama, Facebooka i TikToka koriste algoritme koji identificiraju sumnjive aktivnosti i mogu ograničiti stvarni doseg profila koji koriste ove funkcije. Nadalje, sve iskusniji potrošači primjećuju kada profil ima lažne pratioce, a to, opet, ugrožava kredibilitet brenda.
Raphael Mattos, osnivač Revolução Digital, kompanije specijalizirane za digitalni marketing, ističe da je još jedna ponavljajuća greška prekomjeran broj publikacija i insistiranje na prolaznim trendovima, bez veze sa svrhom kompanije. „Brendovi koji zasićuju svoje društvene mreže nebitnim ili repetitivnim sadržajem gube angažman i otuđuju pratioce jer postaje dosadno. Komunikacija mora biti strateška, dinamična i u skladu s identitetom kompanije; to je ono što garantuje trajan odnos s publikom“, objašnjava on.
Organski rast se može postići kroz istinske interakcije i isporuku vrijednog sadržaja. Ovo je danas ključno, bez obzira na veličinu kompanije ili šta prodaje; virtuelna prodavnica koju predstavljaju društvene mreže jača brendove i generiše konzistentne dugoročne rezultate. Međutim, važno je raditi s dobro osmišljenim strategijama kako bi se privukla ne samo trenutna pažnja, već i izgradilo povjerenje kod ciljne publike.
