Cestovni teretni promet ušao je u 2026. s teškom jednadžbom koju je trebalo uravnotežiti. S jedne strane, operativni troškovi i dalje rastu. S druge strane, mogućnost prenošenja tih povećanja na cijene prijevoza ostaje ograničena još uvijek opreznim tržištem, pritisnutim kamatnim stopama, neredovitom potrošnjom i niskim maržama u industriji, maloprodaji i agrobiznisu.
Dizel, glavni input sektora, predstavlja u prosjeku 35% operativnih troškova brazilskih transportnih tvrtki, prema NTC & Logística. Stoga svaka fluktuacija cijena goriva gotovo odmah utječe na cijene prijevoza i profitabilnost transportnih tvrtki.
U ožujku 2026. trošak cestovnog prijevoza porastao je za 3,36%, dosegnuvši 7,99 BRL po prijeđenom kilometru, prema indeksu cestovnog prijevoza Edenred Repom. U istom razdoblju, ANTT je ažurirao tablicu minimalnih cijena prijevoza zbog povećanja cijena dizela, povećavajući koeficijent istiskivanja s 5,986 BRL/km na 6,368 BRL/km.
Prema Céliu Martinsu, voditelju novog poslovanja u Transviasu, problem nije samo u visokim troškovima, već i u brzini kojom ti troškovi stižu do prijevoznika.
„Prometni sektor sve osjeća vrlo brzo. Kada cijene dizela porastu, kada krediti postanu skupi, kada se potrošnja uspori, prometna tvrtka to osjeti prije mnogih drugih. Problem je što ne može uvijek prenijeti te troškove istom brzinom. Marža profita postupno se smanjuje“, kaže.
Međunarodna situacija također povećava pritisak. Nedavna globalna energetska kriza, izazvana ratom u Iranu i porastom cijena nafte na gotovo 110 američkih dolara po barelu, navela je latinoameričke zemlje da usvoje mjere za smanjenje utjecaja na goriva. U Brazilu je vlada najavila podršku dizelskom, plinskom i zrakoplovnom sektoru, kao i smanjenje poreza na biodizel i plin za kuhanje, prema El Paísu.
U praksi, čak i kada postoje pokušaji ublažavanja utjecaja na potrošača, proizvodni sektor ostaje izložen volatilnosti. Kamioni ovise o dizelu, dijelovima, gumama, održavanju, osiguranju, radu i financiranju. Kada te stavke istovremeno rastu, poslovanje postaje teže.
Poteškoća se pojavljuje i u obnavljanju voznog parka. Podaci koje je objavio Transporte Moderno pokazuju da je prodaja kamiona pala za više od 15% u prva četiri mjeseca 2026., što odražava nepovoljno okruženje za cestovni prijevoz, obilježeno visokim kamatnim stopama, cijenom dizela i većim oprezom u ulaganjima.
„Kamion je glavna imovina transportne tvrtke. Kada prodaja kamiona padne, to pokazuje da sektor odgađa ulaganja. Mnoge tvrtke nastavljaju s radom, ali sa zastarjelim voznim parkom, skupljim održavanjem i manjim kapacitetom za modernizaciju poslovanja“, analizira Martins.
Još jedna zabrinjavajuća točka je infrastruktura. Istraživanje CNT-a pokazuje da loši uvjeti na cestama povećavaju operativne troškove prijevoznika. Do 2025. godine ovaj bi scenarij generirao dodatnu potrošnju od 1,2 milijarde litara dizela, što bi izravno utjecalo na troškove sektora.
Za brodare, rizik je tretirati teret samo kao trošak koji treba smanjiti. Prema Martinsu, ovo gledište može imati suprotan učinak.
„Kada su troškovi prijevoza umjetno niski, netko plaća cijenu. To može biti prijevoznik, s negativnom maržom. To može biti pošiljatelj, s kašnjenjima i gubitkom kvalitete. To može biti potrošač, s kasnijom višom cijenom. Troškove prijevoza treba inteligentno pregovarati, a ne samo na temelju najniže cijene“, kaže.
U tom kontekstu podaci i planiranje postaju relevantni. Transvias prati upite za teret u različitim regijama i profilima tereta, omogućujući promatranje promjena u ponašanju prije nego što se pojave u službenim pokazateljima.
„U našoj bazi podataka možemo vidjeti kada sektor počinje bilježiti smanjenje upita, kada regija gubi snagu ili kada se povećava potraga za alternativama za prijevoz tereta. Ova vrsta analize pomaže otpremnicima i prijevoznicima da donose bolje odluke“, kaže Martins.
Transvias je zabilježio porast ukupnog obujma upita za prijevoz tereta od 21,95% u usporedbi s prethodnom godinom. Ovaj rast ukazuje na to da, suočeni s rastućim troškovima, prijevoznici intenziviraju svoje napore u izradi ponuda i traže nove partnere kako bi optimizirali proračune
Podaci s platforme pokazuju da e-trgovine i robe široke potrošnje prednjači u porastu potražnje za prijevozom, s porastom od 12%. Nasuprot tome, građevinski pokazao je najveći pad, s padom od 8% u upitima za prijevoz velikih količina tereta i teškog tereta.
Primijetili smo jasnu promjenu u ponašanju: potražnja za pošiljkama manjih od punog kamiona (LTL) i pretovarom porasla je za 18% u posljednjih nekoliko mjeseci. To signalizira da tvrtke izbjegavaju gomilanje velikih količina i preferiraju manje, češće pošiljke kako bi očuvale novčani tok.
Do 2026. godine trend ukazuje na selektivnije tržište. Prijevoznici će morati bolje kontrolirati troškove, birati zdravije operacije i izbjegavati vozarine koje ne pokrivaju minimalnu operativnu strukturu. Špediteri će pak morati shvatiti da logistička učinkovitost ne ovisi samo o cijeni, već i o predvidljivosti, partnerstvu i planiranju.
„Cestovni promet jedan je od prvih sektora koji osjeća utjecaj realnog gospodarstva. Ako je pod pritiskom, to je znak da cijeli lanac mora obratiti pozornost“, sažima Martins.
