Već nije novost da su veštačke inteligencije sve prisutnije u svakodnevici Brazilaca, bilo za učenje, rad ili traženje informacija iz svakodnevnog života. Sada, alati takođe počinju da dobijaju prostor u važnom trenutku u životu potrošača: odluci o kupovini.
Novo istraživanje Branddi, kompanije specijalizovane za zaštitu marki u digitalnom okruženju, otkriva da je 5 od svakih 10 Brazilaca (54%) već kupilo neki proizvod ili uslugu direktno pod uticajem preporuka koje su dale veštačke inteligencije. Od njih, 34% tvrdi da je već obavilo više od jedne kupovine pod uticajem alata, dok je 20% to uradilo jednom. Pored toga, značajan deo (27%) naveo je da još uvek nije koristio alat u tu svrhu, ali bi to uradio.
Navika takođe otkriva novo ponašanje povezano sa procesom koji prethodi kupovini. Iako pretraživači, poput Google-a, još uvek predstavljaju glavni izvor informacija o proizvodima i uslugama (72%), upotreba veštačkih inteligencija je već značajna i sve više dobija prostor: 66% ispitanika tvrdi da koristi AI za pretraživanje proizvoda i usluga, pri čemu 38% to radi vrlo često, a 28% tvrdi da koristi u svakom slučaju.
Ovaj pokret ukazuje na postepenu promenu u načinu na koji potrošači pretražuju proizvode online, pri čemu veštačke inteligencije počinju da zauzimaju ulogu koja je ranije bila koncentrisana na tradicionalne pretraživače, sajtove recenzije i digitalne influensere.
Svrhe korišćenja takođe variraju: među glavnim ciljevima su razjašnjavanje sumnji u vezi sa karakteristikama proizvoda (62%), traženje personalizovanih preporuka (54%) i poređenje cena i funkcionalnosti (48%).
Prema Diegu Daminelliju, CEO-u Branddi, napredak veštačkih inteligencija u procesu kupovine pokazuje važnu promenu u digitalnom ponašanju potrošača: “Danas, mnogi potrošači već vide veštačke inteligencije kao vrstu pomoćnika za kupovinu. One pomažu u uštedi vremena, poređenju opcija i prikupljanju informacija brže, što je prirodno da počnu da utiču na odluke o potrošnji”.
“Pitanje je da li je ova veza još uvek u izgradnji. Mnogi ljudi koriste alate verujući da su sve preporuke potpuno neutralne ili tačne, dok u praksi postoje ograničenja, pristrasnosti i čak rizici povezani sa netačnim informacijama”, objašnjava.
Brige i rizici prevara
Uprkos sve većoj prisutnosti veštačkih inteligencija u procesu kupovine, potrošači i dalje pokazuju određenu nesigurnost u vezi sa korišćenjem alata u ovom kontekstu. Među glavnim brigama koje su istakli ispitanici su rizik od dobijanja netačnih informacija (45%), zloupotreba ličnih podataka (36%), pristrasne preporuke ili prikrivena reklama (30%) i širenje prevara ili prevara (28%).
Teškoća u identifikaciji da li je preporuka koju daje AI zaista neutralna takođe se pojavljuje kao relevantni izazov. Prema podacima istraživanja, 45% ispitanika tvrdi da su već imali poteškoća da razumeju da li je predlog koji je dala veštačka inteligencija bio nepristrasan ili sponzorisan. Sa druge strane, 29% tvrdi da nikada nisu imali ovaj problem.
“Veštačke inteligencije još uvek su u ubrzanom procesu evolucije, i potrošači moraju održavati kritički pogled na primljene preporuke. Nije svaka preporuka nužno najbolja opcija dostupna ili pouzdan izvor. Potreban je veći oprez u situacijama koje uključuju veoma povoljne promocije, spoljne linkove ili zahteve za ličnim podacima. Prevaranti prate digitalne trendove i brzo prilagođavaju svoje strategije novim navikama potrošača”, upozorava Daminelli.
“U narednim godinama, trend je da će veštačke inteligencije imati još veći uticaj na odluke o kupovini. Zbog toga će transparentnost u oglašavanju, odgovornost u obradi podataka i mehanizmi provere biti ključni za jačanje poverenja potrošača u ovu novu digitalnu scenu”, zaključuje.
Metodologija
– Publika: Intervjuisano je 500 Brazilaca iz svih država zemlje, uključujući žene i muškarce, starosti od 18 godina i sve društvene klase.
'' Kolekcija: podaci studije prikupljeni su putem platforme za online ankete. Pouzdanost je bila 95%, a margina greške iznosila je 3,3 procentna poena.
'' Datum kolekcije: sprovedena 12. januara 2026. godine.


